Od Vezuva do Krakatoua, supervulkani na Zemlji su uzrokovali globalna uništenja kroz istoriju, ali to još nije ništa u poređenju s eksplozijama koje nam tek slijede, zaključak je naučnika u sklopu nove studije nacionalnog Centra za atmosferska istraživanja Kolorado.
Naučnici kažu kako bi buduće erupcije mogle gurnuti Zemlju u seriju godina bez ljeta, uporedno s posljedicama klimatskih promjena koje umanjuju mogućnost okeana da umanjuju te uticaje, piše „Dejli mejl”.
Istraživači su napravili projekcije po identifikovanim vulkanskim aktivnostima, kao i njihovoj dosadašnjoj učestalosti, usmjeravajući se na kataklizmičke erupcije, poput one u Indoneziji u aprilu 1815. godine. Otkrili su da, ako se takva erupcija dogodi 2085, posljedice će biti još katastrofalnije i s većim globalnim padom temperature, objašnjavajući kako će najveću razliku napraviti promijenjeno stanje okeana.
– Okeani imaju veliku ulogu u ublažavanju, ali istovremeno i u produžavanju površinskog hlađenja – rekao je voditelj studije dr Džon Fasulo.
Otkako postoji meteorološka dokumentacija, 1816. godina je bila najbizarnija od svih godina. Nazvana je još i godina bez ljeta s vrlo neobičnim vremenskim prilikama. Naime, dok su januar i februar bili donekle standardni, u martu je počelo opako zahladnjivati. U aprilu I maju kiša nije prestala padati. U junu i julu mraz je bio svakodnevan, a u Njujorku je palo oko metar snijega. Evropu je pogodilo ogromno nevrijeme, a brojne su se rijeke prelile iz korita. Sve je to uzrokovalo ogromne štete u poljoprivredi širom svijeta i cijena hrane se udeseterostručila. Iako je cijela planeta bila u čudu te su uporno iščekivali ljeto koje nije došlo, već se naprosto nastavila zima, pa jesen, pa zima, nije bilo objašnjenja za tu pojavu. Tek 1920. je američki naučnik Vilijam Hamfris postavio danas široko prihvaćenu hipotezu za taj klimatski fenomen.
Godina bez ljeta je prema brojnim naučnicima i glavni krivac za izbijanje jedne od najsmrtonosnijih epizoda tifusa u istoriji. Dok je hladnoća paralizovala sjevernu hemisferu, monsuni su opustošili južnu, pomažući širenje epidemije kolere, ubijajući na desetine hiljada ljudi. Naučnici danas kažu kako se upravo ovakvog scenarija trebamo pribojavati, ali i spremiti za njega povećavajući zalihe hrane i vodeći precizna mjerenja vulkanske aktivnosti.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
